
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode</dc:rights>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-6592-1068">Manić, Emilija</dc:creator>
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne reči: ekonomska geografija, naučna disciplina, nastavni predmet, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu</dc:subject>
  <dc:date>2025</dc:date>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:37611</dc:identifier>
  <dc:identifier>doi:10.54318/eip.2025.em.412</dc:identifier>
  <dc:identifier>ISSN: 2217-6217</dc:identifier>
  <dc:description xml:lang="srp">Apstrakt. Ekonomska geografija se kao naučna disciplina utemeljuje u svetu tokom druge polovine XIX veka, dok je u Srbiji njen razvoj bio vezan za Cvijićevu čuvenu antropogeografsku školu. Dominantne teme kojima se ekonomski geografi bave tokom XX veka bile su uglavnom vezane za teoriju lokacije, pitanja neravnomernog razvoja, a kasnije i pitanja održivosti i stabilnosti ekonomskog prostora. Vremenom se geografija pozicionirala kao granična naučna disciplina između dve nauke, geografije i ekonomije, ali i kao značajan nastavni univerzitetski predmet u okviru geografskog i ekonomskog univerzitetskog obrazovanja. Cilj ovog rada je prikaz razvoja ekonomske geografije kao naučne discipline i univerzitetskog nastavnog predmeta na prostoru Srbije, sa posebnim osvrtom na doprinos Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Osnivanjem Ekonomsko-komercijalne visoke škole 1937. godine u Beogradu, po prvi put se na nivou visokog obrazovanja u Srbiji ustanovljuje nastavni predmet sa ekonomsko-geografskim sadržajem, što će se institucionalizovati nakon Drugog svetskog rata, kako na matičnim geografskim institucijama, tako i u okviru visokog obrazovanja ekonomskih kadrova. Razvoj nove geografske discipline u ekonomskom okruženju imao je velikog uticaja na njen predmet, zadatke i metodologiju jer su se u znatno većoj meri potencirala pitanja faktora koji oblikuju ekonomski prostor, kao i pitanja vezana za posledice određenog prostornog razmeštaja ekonomskih aktivnosti. Tokom skoro devet decenija postojanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ekonomska geografija se na njemu ute-meljila kao nastavni predmet i naučna disciplina čemu je, prve svega, doprineo pregalački rad generacija nastavnika i saradnika geografskih predmeta na Fakultetu. Njihov doprinos je veliki kako u orijentaciji predmeta izučavanja ekonomske geografije (granska i regionalna ekonomska geografija), tako i u inoviranju njene naučne metodologije (razvoj i primena geografskih informacionih sistema u ekonomsko-geografskim istraživanjima, korišćenje ekonomskih teorija i metoda u ekonomsko-geografskim istraživanjima).</dc:description>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/article</dc:type>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>883795 bytes</dc:format>
  <dc:source>Ekonomske ideje i praksa</dc:source>
  <dc:source>number: 59</dc:source>
  <dc:source>startpage: 1</dc:source>
  <dc:source>endpage: 18</dc:source>
  <dc:title xml:lang="srp">EKONOMSKA GEOGRAFIJA - NAUČNA DISCIPLINA I NASTAVNI PREDMET NA EKONOMSKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U BEOGRADU</dc:title>
</oai_dc:dc>
