
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:date>2024</dc:date>
  <dc:publisher>Beograd : Ekonomski fakultet</dc:publisher>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode</dc:rights>
  <dc:description xml:lang="srp">Apstrakt: U digitalnoj eri, sposobnost korišćenja
računara i digitalnih tehnologija ubrzano dobija

na značaju. Ovaj rad analizira kompjutersku pi-
smenost u Srbiji i njen uticaj na zarade radnika.

Rad se bazira se na podacima koji su dobijeni
u istraživanju INEQ RS COVID-19, nacionalno
reprezentativnom istraživanju, koje je rađeno da
bi se ispitali ekonomski efekti COVID-19 krize,

a koje je dodatno registrovalo pitanja o digi-
talnoj pismenosti. Digitalna pismenost u ovom

istraživanju merena je na osnovu šest indikatora
digitalne pismenosti, baziranih na Eurostatovim
indikatorima digitalnih veština, na osnovu čega je

generaisan i ukupan skor digitalne pismenosti. Re-
zultati ukazuju na izrazitu heterogenost populacije

u posedovanju digitalnih veština. Oko polovine
uzorka vlada sa pet ili svih 6 digitalnih veština,
dok sa druge strane oko 20 procenata ispitanika

ima poznavanje tek jedne ili više digitalnih vešti-
na. Primenjena je višestruka linearna regresiona

analiza kako bi se utvrdila veza između zarade
i digitalne pismenosti, kontrolišući za efekate
varijabli pol, nivo obrazovanja, godine starosti,
broj dece i odraslih u domaćinstvu, zanimanje
i sektor delatnosti. Rezultati ukazuju na to da
posedovanje svake dodatne digitalne veštine
povećava zaradu zaposlenih za oko 2,6%, kada
kontrolišemo za uticaj ostalih faktora. Rezultati

dobijeni ovom analizom ukazuju na važnost di-
gitalne pismenosti na zarade radnika i potvrđuje
relevantnost ove karakteristike, nezavisno od
nivoa obrazovanja radnika.</dc:description>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:35772</dc:identifier>
  <dc:identifier>cobiss:145323529</dc:identifier>
  <dc:identifier>ISBN: 978-86-403-1834-1</dc:identifier>
  <dc:source>Ekonomski rast i ekonomska stabilnost</dc:source>
  <dc:source>startpage: 177</dc:source>
  <dc:source>endpage: 188</dc:source>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>461576 bytes</dc:format>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/conferenceProceedings</dc:type>
  <dc:creator id="https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/conor/114267913">Petrović, Aleksa</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0001-6020-1355 https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/conor/10718311">Vladisavljević, Marko</dc:creator>
  <dc:title xml:lang="srp">Digitalna pismenost i zarade radnika u Srbiji</dc:title>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:subject xml:lang="srp">Apstrakt: U digitalnoj eri, sposobnost korišćenja računara i digitalnih tehnologija ubrzano dobija  na značaju. Ovaj rad analizira kompjutersku pi- smenost u Srbiji i njen uticaj na zarade radnika.  Rad se bazira se na podacima koji su dobijeni u istraživanju INEQ RS COVID-19, nacionalno reprezentativnom istraživanju, koje je rađeno da bi se ispitali ekonomski efekti COVID-19 krize,  a koje je dodatno registrovalo pitanja o digi- talnoj pismenosti. Digitalna pismenost u ovom  istraživanju merena je na osnovu šest indikatora digitalne pismenosti, baziranih na Eurostatovim indikatorima digitalnih veština, na osnovu čega je  generaisan i ukupan skor digitalne pismenosti. Re- zultati ukazuju na izrazitu heterogenost populacije  u posedovanju digitalnih veština. Oko polovine uzorka vlada sa pet ili svih 6 digitalnih veština, dok sa druge strane oko 20 procenata ispitanika  ima poznavanje tek jedne ili više digitalnih vešti- na. Primenjena je višestruka linearna regresiona  analiza kako bi se utvrdila veza između zarade i digitalne pismenosti, kontrolišući za efekate varijabli pol, nivo obrazovanja, godine starosti, broj dece i odraslih u domaćinstvu, zanimanje i sektor delatnosti. Rezultati ukazuju na to da posedovanje svake dodatne digitalne veštine povećava zaradu zaposlenih za oko 2,6%, kada kontrolišemo za uticaj ostalih faktora. Rezultati  dobijeni ovom analizom ukazuju na važnost di- gitalne pismenosti na zarade radnika i potvrđuje  relevantnost ove karakteristike, nezavisno od nivoa obrazovanja radnika</dc:subject>
</oai_dc:dc>
