
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:30089</dc:identifier>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>139116 bytes</dc:format>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-4852-0609">Благданић, Сања</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-3970-0309">Цветановић, Зорица</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0001-5444-0296">Лукић, Јелена</dc:creator>
  <dc:publisher>Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu </dc:publisher>
  <dc:publisher>Zavod za znanstvenoistraživački rad u Bjelovaru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti</dc:publisher>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/article</dc:type>
  <dc:source>Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2 In memoriam prof. emer. dr. sc. Milan MatijevićContemporary Themes in Education – CTE 2 In memoriam Professor Emeritus Milan Matijević</dc:source>
  <dc:description xml:lang="srp">Sažetak:
Metafora u jezičkom kontekstu predstavlja način izražavanja, a u užem smislu to je jedno od osnovnih stilskih sredstava
u retorici i u književnosti. U ovom radu metafora je razmotrena iz aspekta kognitivnolingvističkog pristupa, s posebnim
akcentom na konceptualnoj metafori koja predstavlja „značenjski most” između dva koncepta koja ulaze u interakciju sa svojim pojedinačnim značenjima.
Ovakvo razumijevanje konceptualne metafore predstavlja osnovu za empirijsko istraživanje koje je provedeno s ciljem da se ispita u kojoj mjeri učenici četvrtog razreda osnovne škole razumiju metafore čije se značenje odnosi na prirodne i
društvene fenomene. Upitnik je sadržao šest metafora koje se nalaze u udžbenicima za Prirodu i društvo. Od učenika je
traženo da formuliraju sintaksičku konstrukciju kojom bi pokazali da razumiju značenje metafore. Istraživane metafore su se odnosile na nastavne sadržaje iz domena: prostorna orijentacija, ekologija, geografija i povijest. Uzorak je obuhvatio
789 učenika četvrtog razreda osnovne škole iz Srbije.
Postotak uspješnosti učenika u tumačenju analiziranih metafora kreće se od 4,6% do 62,6%. Učenici uspješnije
objašnjavaju značenje metafora koje se odnose na nastavne sadržaje koje su ranije učili (u trećem razredu). Najmanje su
uspješni u tumačenju metafora koje se odnose na geografske posebnosti Srbije. Djevojčice, u globalu, uspješnije
rješavaju ovakve zadatke od dječaka, dok je statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica potvrđena u slučaju
dvije metafore. 
U kontekstu ovih rezultata možemo zaključiti da učenici mlađeg osnovnoškolskog uzrasta imaju kapacitet za
razumijevanje metafora, da su one dobro sredstvo za produbljenije tumačenje sadržaja, ali i da je potrebna njihova pažljiva primjena, kako u udžbenicima, tako i tijekom komunikacije između nastavnika i učenika.
</dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">https://hub.ufzg.hr/books/zbornikbook-of-proceedings-stoo2/page/kako-ucenici-razumiju-metafore-u-udzbenicima-za-prirodu-i-drustvo</dc:description>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:date>2022</dc:date>
  <dc:title xml:lang="srp">Kako učenici razumiju metafore u udžbenicima za prirodu i društvo</dc:title>
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne riječi: konceptualna metafora; nastava prirode i društva; prirodni i društveni fenomeni; spol učenika</dc:subject>
  <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
</oai_dc:dc>
