
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:date>2010</dc:date>
  <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:29934</dc:identifier>
  <dc:title xml:lang="eng">Razlike u morfološkim karakteristikama Između karatista i nesportista</dc:title>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/conferenceProceedings</dc:type>
  <dc:subject xml:lang="eng">Keywords: karatisti, nesportisti, morfološke karakteristike, kanonička diskriminativna analiza</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne reči: karatisti, nesportisti, morfološke karakteristike, kanonička diskriminativna analiza</dc:subject>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>363890 bytes</dc:format>
  <dc:creator>Simonović, Zoran</dc:creator>
  <dc:creator>Kozomara, Goran</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-4628-1798">Mujanović, Rifat</dc:creator>
  <dc:creator>Projović, Aleksandra</dc:creator>
  <dc:source>XIV MEÐUNARODNI NAUČNI SKUP FIS KOMUNIKACIJE 2010 u sportu, fizičkom vaspitanju i rekreaciji</dc:source>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:language>eng</dc:language>
  <dc:description xml:lang="eng">Abstract: Efikasnost planiranja i programiranja trenažnog procesa sa karatistima treba da zavisi od sledećih faktora: utvrđivanja početnog stanja ili relativno homogene grupe u prostoru najvažnijih antropoloških obeležja i motoričkih znanja; određivanja željenog finalnog stanja u skladu sa zahtevima programskih sadržaja i realnih mogućnosti da se željeno stanje može postići u odgovarajućem vremenskom intervalu; korekcije programa pod uticajem povratnih informacija, nakon analize postojećih tranzitnih (prelaznih) stanja karatista. Cilj: Cilj istraživanja bio je
utvrđivanje razlika u morfološkim karakteristikama ispitanika karatista i nesportista. Metode rada: Uzorak ispitanika je sačinjavalo 52 učenika petog i šestog razreda osnovnih škola »Čegar« i »Stefan Nemanja« u Nišu, muškog pola, starih 11-12 godina ±6 meseci. Uzorak ispitanika je bio podeljen na dva subuzorka: prvi, sa 24 ispitanika karatista, koji su pored redovne nastave fizičkog vaspitanja bili obuhvaćeni tri i više godina trenažnim radom karatea u dodatnoj nastavi u okviru školskog društva za fizičku kulturu i drugi, SA 28 ispitanika nesportista, koji su upražnjavali samo redovnu nastavu fizičkog vaspitanja. Primenjeno je 13 antropometrijskih mera koje definišu dimenzije: longitudionalna dimenzionalnost skeleta, transferzalna dimenzionalnost skeleta, cirkularna dimenzionalnost i masa tela i potkožno masno tkivo. Podaci istraživanja morfoloških karakteristika obrađeni su na osnovu statističkog programa „Statistica“ 8.0 for Windows za izračunavanje navedenih parametara. Rezultati: Dobijeni rezultati su pokazali da se ispitanici karatisti stitatistički značajno razlikuju većim nivoom morfoloških karakteristika (P-Level= .000) od ispitanika
nesportista u varijablama širina karlice (AŠIK p=.018) i obim nadlaktice (AOND p=.047). Zaključak: Praćenje realizacije programa i procenjivanje ostvarenih rezultata u trenažnom procesu sa karatistima treba da bude osnova za podsticanje nastavnika i trenera za odgovorniji i kreativniji odnos prema radu. Zadatak praćenja efekata takvog rada je i da se obezbede pouzdaniji podaci koji će predstavljati osnovu za preduzimanje eventualnih korektivnih intervencija u praktičnoj realizaciji programa rada. nesportista u varijablama širina karlice (AŠIK p=.018) i obim nadlaktice (AOND p=.047). Zaključak: Praćenje realizacije programa i procenjivanje ostvarenih rezultata u trenažnom procesu sa karatistima treba da bude osnova za podsticanje nastavnika i trenera za odgovorniji i kreativniji odnos prema radu. Zadatak praćenja efekata takvog rada je i da se obezbede pouzdaniji podaci koji će predstavljati osnovu za preduzimanje eventualnih korektivnih intervencija u praktičnoj realizaciji programa rada
</dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">APSTRAKT: Uvod: Efikasnost planiranja i programiranja trenažnog procesa sa karatistima treba
da zavisi od sledećih faktora: utvrđivanja početnog stanja ili relativno homogene grupe u prostoru
najvažnijih antropoloških obeležja i motoričkih znanja; određivanja željenog finalnog stanja u
skladu sa zahtevima programskih sadržaja i realnih mogućnosti da se željeno stanje može postići u
odgovarajućem vremenskom intervalu; korekcije programa pod uticajem povratnih informacija,
nakon analize postojećih tranzitnih (prelaznih) stanja karatista. Cilj: Cilj istraživanja bio je
utvrđivanje razlika u morfološkim karakteristikama ispitanika karatista i nesportista. Metode rada:
Uzorak ispitanika je sačinjavalo 52 učenika petog i šestog razreda osnovnih škola »Čegar« i »Stefan
Nemanja« u Nišu, muškog pola, starih 11-12 godina ±6 meseci. Uzorak ispitanika je bio podeljen
na dva subuzorka: prvi, sa 24 ispitanika karatista, koji su pored redovne nastave fizičkog vaspitanja
bili obuhvaćeni tri i više godina trenažnim radom karatea u dodatnoj nastavi u okviru školskog
društva za fizičku kulturu i drugi, SA 28 ispitanika nesportista, koji su upražnjavali samo redovnu
nastavu fizičkog vaspitanja. Primenjeno je 13 antropometrijskih mera koje definišu dimenzije:
longitudionalna dimenzionalnost skeleta, transferzalna dimenzionalnost skeleta, cirkularna
dimenzionalnost i masa tela i potkožno masno tkivo. Podaci istraživanja morfoloških karakteristika
obrađeni su na osnovu statističkog programa „Statistica“ 8.0 for Windows za izračunavanje
navedenih parametara. Rezultati: Dobijeni rezultati su pokazali da se ispitanici karatisti stitatistički
značajno razlikuju većim nivoom morfoloških karakteristika (P-Level= .000) od ispitanika
nesportista u varijablama širina karlice (AŠIK p=.018) i obim nadlaktice (AOND p=.047).
Zaključak: Praćenje realizacije programa i procenjivanje ostvarenih rezultata u trenažnom procesu
sa karatistima treba da bude osnova za podsticanje nastavnika i trenera za odgovorniji i kreativniji
odnos prema radu. Zadatak praćenja efekata takvog rada je i da se obezbede pouzdaniji podaci koji
će predstavljati osnovu za preduzimanje eventualnih korektivnih intervencija u praktičnoj
realizaciji programa rada.</dc:description>
</oai_dc:dc>
