
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:title xml:lang="srp"> Književnost na internetu: proizvod ili samo tekst</dc:title>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/review</dc:type>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:29566</dc:identifier>
  <dc:identifier>cobiss:4271896</dc:identifier>
  <dc:source>Nauka i globalizacija, Pale: Filozofski fakultet.</dc:source>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-9169-1358">Vesić, Violeta M.</dc:creator>
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne reči:  književni tekst na internetu, globalizacija, tekst, kontekst, hipertekst</dc:subject>
  <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>279383 bytes</dc:format>
  <dc:date>2014</dc:date>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:description xml:lang="srp">Sažetak: Već krajem XX i početkom XXI veka beleži se veliki uticaj globalizacije u svim oblastima ljudskog delovanja, uključujući  i humanističke i društvene nauke, književnost i umetnost. Na polju proučavanja nauke o književnosti uočava se veliki pomak i promena interesovanja proučavanja od nacionalne književnosti i kulture do globalne i internet književnosti. Razmatrajući rasprostranjenost i razvoj književnosti na internetu ovaj rad će polazeći od novoistorijske pretpostavke o nužnom preplitanju teksta i konteksta i činjenice da se svako delo može analizirati kroz kontekst autora, kontekst dela i kontekst čitaoca, ispitati primenljivost tih pretpostavki na književost objavljenu na internetu.
Dok kontekst autora tradicionalnog štampanog književnog teksta razmatra biografske, nacionalne, kulturne i društvene elemente vremena u kojem je stvarao, kod književnog teksta na internetu on se u potpunosti menja i daje prednost kontekstu dela i čitaoca. Samo autostvo postaje marginalizovan i često izostavljen element jednog književnog teksta na internetu, koji u vreme globalizacije negira važnost isticanja vremena ili mesta njegovog nastanka. Tom ujedinjujućem aspektu kulturne globalizacije pomaže i dominantnost engleskog jezika kojim pišu autori širom sveta, a koji u svojoj osnovi nema nacionalni duh već duh i osećaj tržišta za koje se piše. Književni tekst se ne može posmatrati izolovano od konteksta dela, pa se tako mora baviti i hipertekstom, odnosno svim onim što okružuje teksti i čime je taj tekst povezan. Pored odgovora na pitanje šta je to hipertekst, ovaj rad će razmatrati  šta sve može biti kontekst  književnog dela na internetu. Za razliku od konteksta tradicionalnog štampanog teksta, kontekst književnog teksta na internetu obuhvata i sve one linkove, slike i reklame koje stoje uz tekst, a koje svojom sadržinom ne moraju biti nužno povezane sa njim. Ilustrovanjem navedenog kroz primere internet književnih tekstova pojedinih autora novije ili starije generacije daće se odgovor na pitanje da li globalizacija utiče na to da književno delo posmatramo samo kao proizvod koji se čita, ili kao i onaj koji se i kupuje i prodaje. Razmatrajući kontekst književnog dela u radu će se govoriti i o polazištima globalizacije, koja bi trebalo da zastupa uniformnost i jednakost, ali će takođe biti reči i o skrivenim ideologijama koje stoje iza tih pretpostavki i utiču na čitaoce ili konzumente širenjem vlastitih stavova. Kontekst čitaoca tradicionalne književnosti nekada je karakterisala privatnost. Međutim, ono što karakteriše čitaoca internet književnosti je pre svega briga za sigurnost, zaštićenost šifre, dostupnost ili nedostupnost određenih materijala. Dok globalizacija ističe važnost jednakosti u smislu uniformnosti, ona takođe zahteva i različitosti, koje se oslikavaju u čitaocima, pojedincima, koji svoje stavove međusobno razmenjuju ili ocenjuju na &quot;marginama&quot; teksta. Da li postoje margine internet teksta i da li su to zapravo razne blog diskusije, biće takođe jedno od pitanja na koje će ovaj rad pokušati da ponudi odgovor. U poslednjem delu rada daće se odgovor na pitanje da li je književnost na internetu samo paralelni pojam tradicionalnoj književnosti ili je pre njena budućnost i nužni potomak globalizacije.</dc:description>
</oai_dc:dc>
