
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne reči: mladi, rizična ponašanja, razlike</dc:subject>
  <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
  <dc:source>66. Naučno-stručni skup-Kongres psihologa Srbije, Futurizam u psihologiji psihologija u zoni bududeg razvoja, Zlatibor</dc:source>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-9087-286X;">Erdeš-Kavečan, Đerđi</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-1870-3885">Šabotić, Zenaida</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/-0000-0002-4846-9575">Belić, Milena</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-6226-4015">Fazlagić, Anida R.</dc:creator>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:29301</dc:identifier>
  <dc:title xml:lang="srp">Zastupljenost rizičnih oblika ponašanja kod omladine u Novom Pazaru</dc:title>
  <dc:date>2018</dc:date>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:description xml:lang="srp">Sažetak: Rizično ponašanje se najčešde definiše kao
dobrovoljno ponašanje koje prati postojanje
određenog objektivnog i/ili subjektivnog stepena
rizika. Osnovni predmet ovog istraživanja je ispitivanje
zastupljenosti rizičnih oblika ponašanja mladih u
Novom Pazaru. Cilj istraživanja je utvrđivanje razlika u
manifestaciji rizičnih oblika ponašanja kod mladih s
obzirom na pol, obrazovanost roditelja i materijalno
stanje porodice. Rizično ponašanje adolescenata
ispitano je pomodu Opšte skale za procenu sklonosti
ka rizičnim oblicima ponašanja. Skala nema kritični
skor ni norme, viši rezultat na Skali ukazuje na vedu
sklonost ispitanika ka rizičnim ponašanjima.
Istraživanje je realizovano u Novom Pazaru, na uzorku
od 605 mladih, uzrasta od 17 do 36 godina. U analizi
podataka korišdene su deskriptivne statističke
metode, kao i hi-kadrat test nezavisnosti za ispitivanje
zastupljenosti modaliteta rizičnog ponašanja. Rezultati
istraživanja pokazuju da je kod mladih u Novom
Pazaru od svih oblika rizičnih ponašanja najviše
zastupljeno konzumiranje cigareta (15,2%), zatim
alkohola (6,8%), a od psihoaktivnih supstanci 1,3%
veoma često konzumira marihuanu, 1,7% sedative
(najčešde bensedin), dok 0,8% svakodnevno uzima
ekstazi. Kada su polne razlike u pitanju, statistički
značajne razlike su se pokazale u konzumiranju
cigareta i alkohola, gde momci u mnogo vedem
procentu pribegavaju ovim supstancama u odnosu na
devojke. Značajne razlike s obzirom na obrazovanost
oca iskazale su se u konzumiranju cigareta, kao i u
korišdenju ekstazija. U oba slučaja, najvedi procenat
konzumenata ima očeve sa nezavršenom ili
završenom osnovnom školom, mada se identičan procenat mladih čiji očevi imaju visoku školsku spremu
(16,8%) izjašnjavalo da veoma često ili svakodnevno
puši cigarete. Obrazovanost majke se pokazala kao
značajna varijabla koja pravi razlike kod mladih u
konzumiranju marihuane. Naime, ispitanici koji imaju
majke sa završenom osnovnom školom prednjače u
korišdenju marihuane u odnosu na ispitanike u čijoj
porodici majke imaju završenu srednju školu ili
fakultet. Što se tiče materijalnog stanja porodice,
ispostavilo se, da sem konzumiranja cigareta, sve
ostale supstance (alkohol, psihoaktivne supstance) se
značajno češde koriste u porodicama sa lošim
materijalnim statusom. Analizom rezultata dobijenih
ovim istraživanjem, zaključujemo da mladi u Novom
Pazaru generalno ne pribegavaju često rizičnim
oblicima ponašanja, ali da loša ekonomska porodična
situacija, kao i niska obrazovanost roditelja, svakako
spadaju u rizične faktore, koji mogu da stvaraju
osnovu za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, kao i
za ispoljavanje ponašanja rizičnog po zdravlje.
Smatramo da smo u ovom radu otvorili pitanja analize
porodičnih faktora, ali i mnogih kontekstualnih faktora
u bududnosti u ispitivanju rizičnih oblika ponašanja
kod mladih u Novom Pazaru.</dc:description>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>668759 bytes</dc:format>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/conferenceProceedings</dc:type>
</oai_dc:dc>
