
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/at/legalcode</dc:rights>
  <dc:title xml:lang="srp">Jednofaktorski model za stope neizmirenja po tipovima kredita</dc:title>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>337382 bytes</dc:format>
  <dc:date>2021</dc:date>
  <dc:source>Bankarstvo 50(2)</dc:source>
  <dc:subject xml:lang="srp">Ključne reči: kreditni rizik, stopa neizmirenja, sistemski faktori, mešoviti linearni model</dc:subject>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0002-5087-1977 https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/conor/1544295">Božović, Miloš</dc:creator>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:28384</dc:identifier>
  <dc:identifier>doi:10.5937/bankarstvo2102088B</dc:identifier>
  <dc:identifier>ISSN: 1451-4354</dc:identifier>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/article</dc:type>
  <dc:description xml:lang="srp">Rezime:
U radu se istražuje veza između stopa neizmirenja po tipovima kredita i sistemske komponente kreditnog
rizika. Ova veza je opisana linearnim modelom koji kombinuje uticaj sistemske i idiosinkratske komponente
kreditnog rizika. Sistemska komponenta je latentni faktor koji direktno zavisi od agregatne stope neizmiren-
ja svih kredita, dok idiosinkratska komponenta utiče na specifične varijacije stope neizmirenja za pojedi-
načne tipove kredita. Transformacijom opservabilnih veličina model se ekonometrijski može predstaviti kao
mešoviti linearni model, a sistemska i idiosinkratska komponente predstavljaju, redom, nagib i odsečak koji
su specifični za svaki tip kredita ponaosob. Predloženi model je ilustrovan na panelu podataka o plasmani-
ma u statusu neizmirenja Udruženja banaka Srbije. Dobijeni rezultati pokazuju veoma visoku moć modela
da objasni prosečne stope neizmirenja svih tipova kredita. Agregatna stopa neizmirenja stoga igra ulogu
jedinstvene sistemske komponente koja jednostavno oponaša uticaje stvarnih makroekonomskih faktora
rizika bez potrebe za eksplicitnim modeliranjem ove veze.</dc:description>
</oai_dc:dc>
