
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:creator>Stanišić, Mariana, 1978- 15331175</dc:creator>
  <dc:title xml:lang="srp">Alelopatski potencijal sekundarnih metabolita transformisanih korenova jabuke - efekat floretina i florazina u kulturi in vitro : doktorska disertacija</dc:title>
  <dc:description xml:lang="srp">Ograniĉenja u izuĉavanju potencijala i mehanizama alelopatskog delovanja glavnih
sekundarnih metabolita korena jabuke, floretina i florizina, usled kompleksnosti interakcija
u rizosferi, mogu biti prevaziĊena upotrebom kulture transformisanih korenova in vitro.
Odabranim naĉinom inokulacije regenerisanih izdanaka jabuke sa Agrobacterium
rhizogenes 15834, efikasno su indukovani transformisani korenovi kod sorti Melrouz,
Zlatni Delińes, Ĉadel i Gloster. Smenom hranljivih podloga sa i bez auksina, po prvi put je
uspostavljena permanentna in vitro kultura izolovanih transformisanih korenova jabuke.
UHPLC/(+/-)HESI–MS/MS analizom je utvrĊeno da genetiĉka transformacija nije dovela
do promena u sadrņaju glavnih sekundarnih metabolita korena jabuke. U eksudatu
transformisanih korenova, sadrņanom u teĉnoj podlozi u kojoj su korenovi gajeni,
kvantifikovani su iskljuĉivo florizin, floretin, hlorogena i kafeinska kiselina. Tretman ovim
eksudatom je prouzrokovao znaĉajnu inhibiciju rastenja i razvića izdanaka i korenova
klijanaca Arabidopsis thaliana. Sliĉan inhibitorni efekat ispoljili su ĉist florizin u
koncentraciji od 500 μM, kao i floretin u svim testiranim koncentracijama (125-500 μM),
izazivajući krupne promene u morfologiji tretiranih klijanaca, posebno korena. Velike
sliĉnosti su zapaņene u obrascu promena ekspresije gena ukljuĉenih u polarni transport
auksina, kao i biosintezu auksina i giberelina u korenovima klijanaca arabidopsisa tretiranih
eksudatom transformisanih korenova jabuke, sa onim detektovanim kod klijanaca tretiranih
500 μM floretinom. To ukazuje na mogućnost da je floretin u eksudatu korena jabuke
metabolit koji je odgovoran za alelopatske efekte, a koji bi se mogli zasnivati na
promenama nivoa auksina i giberelina, kao i na interakciji ove dve grupe hormona.</dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">Biologija - Fiziologija  / Biology - Plant physiology  
odbrane:  06.02.2019.</dc:description>
  <dc:coverage xml:lang="srp">581.144.2:577.2(043.3) </dc:coverage>
  <dc:format>247 listova</dc:format>
  <dc:format>10183363 bytes</dc:format>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:19618</dc:identifier>
  <dc:identifier>cobiss:1025214386</dc:identifier>
  <dc:identifier>thesis:6753</dc:identifier>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:subject xml:lang="eng">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Fiziologija biljaka</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Fiziologija biljaka</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">Agrobacterium rhizogenes, alelopatija, Arabidopsis thaliana, auksini, ekspresija gena, floretin, florizin, giberelini, in vitro kultura, Malus domestica</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="eng">Agrobacterium rhizogenes, allelopathy, Arabidopsis thaliana, auxin, gene expression, gibberellin, in vitro culture, Malus domestica, phloretin, phloridzin</dc:subject>
  <dc:date>2019</dc:date>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/at/legalcode</dc:rights>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/bachelorThesis</dc:type>
  <dc:contributor>Banjac, Nevena, 1965- 6599015</dc:contributor>
  <dc:contributor>Radović, Svetlana, 1958- 12511847</dc:contributor>
  <dc:contributor>Ninković, Slavica 15350375</dc:contributor>
  <dc:contributor>Janošević, Dušica, 1962- 12594023</dc:contributor>
  <dc:contributor>Ćosić, Tatjana, 1980-15352167</dc:contributor>
</oai_dc:dc>
