
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:creator>Božić, Dragana.</dc:creator>
  <dc:title xml:lang="srp">Adsorpcija jona teških metala iz vodenih rastvora korišćenjem trine listopadnih vrsta drveta kao adsorbensa : doktorska disertacija</dc:title>
  <dc:description xml:lang="srp">U disertaciji su prikazani rezultati adsorpcije jona teških metala iz sintetičkih i
realnih vodenih rastvora korišćenjem trine različitih vrsta drveta (bukva, topola, lipa) kao
adsorbensa. Eksperimenti adsorpcije su izvođeni u reaktoru sa mešanjem i u adsorpcionoj
koloni. Izvršena je karakterizacija trine; određene su fizičke, hemijske i fizičko-hemijske
osobine.
Određen je sadržaj organskih materija u vodi od ispiranja trine destilisanom vodom
na osnovu hemijske potrošnje kiseonika (HPK). Dobijena vrednost za HPK je iznosila 0,8
mgO2 dm-3 za trinu bukve, 7,1 mgO2 dm-3 za trinu lipe, 8,4 mgO2 dm-3 za trinu topole.
Određen je sadržaj alkalnih i zemnoalkalnih metala, pre i nakon ispiranja trine
destilisanom vodom, kao i nakon zasićenja datim jonima metala.
Određen je i kapacitet izmene katjona (KIK) između trine (bukve) i vodene faze,
standardnom metodom jonske izmene sa NH4Cl. Ukupni KIK iznosio je 1,45 mmol Mez+/g
trine (Mez+ ovde predstavlja jone alkalnih i zemnoalkalnih metala). Na osnovu dobijenih
rezultata za KIK dominantan jon u izmenjivom položaju je Ca2+ jon.
Određena je tačka nultog naelektrisanja (pHzpc), pri čemu je dobijena vrednost 7,4
za koncentraciju 0,1 M KNO3, odnosno 7,2 za koncentraciju 0,01 M KNO3.
Do porasta pH vrednosti rastvora, tokom ispiranja trine destilisanom vodom,
dolazi usled prelaska H+ jona iz vodene faze u strukturu trine, gde bivaju izmenjeni sa Ca2+
jonima. Porast provodljivosti rastvora, tokom ispiranja trine destilisanom vodom posledica
je porasta koncentracije Na+, K+, Ca2+ i Mg2+ jona u rastvoru koji se ispiranjem
samoizlužuju i prelaze iz strukture trine u vodenu fazu.
Maksimalni kapacitet adsorpcije od 9,6 mg g-1 trine dobijen je za adsorpciju Pb2+
jona na trini, dok je kapacitet adsorpcije Cu2+, Ni2+, Cd2+, Zn2+ , Mn2+ i Fe2+ jona na trini
iznosio 4,5 mg g-1, 4 mg g−1 i 2,45 mg g−1, 2 mg g−1, 1 mg g−1 i 0,35 mg g−1 redom.
Uočava se da tokom adsorpcije jona Cu2+, Ni2+ i Zn2+ u koloni dolazi do značajnog
povećanja pH. Ovakvo ponašanje rezultat je koadsorpcije jona bakra...</dc:description>
  <dc:description xml:lang="eng">The results of adsorption of heavy metal ions from synthetic and real water solutions by
using sawdust are presented in this disertation. Physical, chemical and physico-chemical
characterization of sawdust was carried out.
Chemical oxygen demand (COD) of rinsed water was determined prior to the
adsorption experiments. The consumption of oxygen was 0.8 mgO2 dm-3 for beach sawdust,
7.1 mgO2 dm-3 for linden sawdust, 8.4 mgO2 dm-3 for poplar sawdust.
The content of alkali and alkaline-earth metals, before and after rinsing of sawdust
with water, and after loading the adsorbent with heavy metal ions was given.
The cation exchange capacity (CEC) of alkali and alkaline-earth metals,
exchanged in the reaction with NH4Cl, was also determined. The determined total CEC of
the beach sawdust was 1.45 mmol Mez+ g-1 (Mez+ denotes exchanged alkali and alkaline
earth metal ions). Based on the CEC results, the dominant ion in the exchangeable position
is Ca2+ ion.
The point of zero charge (pHzpc) was determined. The obtained value was 7.4 for
0.1 M KNO3, i.e., 7.2 for 0.01 M KNO3.
The increase in the initial pH value of the solution, during rinsing sawdust with
distilled water, occurs due to a transfer of H+ ions from the aqueous phase to the molecular
structure of sawdust, to be exchanged there with Ca2+ ions. The increase in the conductivity
of the solution, during rinsing sawdust with distilled water, was due to the increase in the
concentration of Na+, K+, Ca2+ i Mg2+ ions in the solution, which were leached from the
sawdust via a leaching mechanism.
The maximum adsorption capacity of 9.6 mg g-1 was achieved for Pb2+ ions,
while the adsorption capacity for Cu2+, Ni2+, Cd2+, Zn2+ , Mn2+ i Fe2+ ions was 4.5 mg g-1, 4
mg g-1 2.45 mg g−1, 2 mg g−1, 1 mg g−1 i 0.35 mg g−1 , respectively...</dc:description>
  <dc:description xml:lang="srp">Metalurško inženjerstvo - Ekstraktivna metalurgija / Metallurgical Engineering - Extractive Metallurgy  

Datum odbrane: 2. 09. 2016.</dc:description>
  <dc:format>105 listova</dc:format>
  <dc:format>2540252 bytes</dc:format>
  <dc:identifier>https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:15501</dc:identifier>
  <dc:identifier>cobiss:48838927</dc:identifier>
  <dc:identifier>thesis:4940</dc:identifier>
  <dc:language>srp</dc:language>
  <dc:subject xml:lang="srp">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Primenjena biotehnologija</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="eng">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Primenjena biotehnologija</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="eng">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Metalurgija</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Metalurgija</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="srp">teški metali, trina, adsorpcija, mehanizam adsorpcije, kinetika adsorpcije,izoterme adsorpcije</dc:subject>
  <dc:subject xml:lang="eng">heavy metals, sawdust, adsorption, adsorption mechanism, adsorption kinetics,adsorption isotherms</dc:subject>
  <dc:date>2016</dc:date>
  <dc:rights>http://creativecommons.org/licenses/by-nc/2.0/at/legalcode</dc:rights>
  <dc:contributor>Štrbac, Nada, 1964-</dc:contributor>
  <dc:contributor>Rajčić, Mirjana.</dc:contributor>
  <dc:contributor>Cakić, Milorad.</dc:contributor>
  <dc:contributor>Živković, Dragana.</dc:contributor>
  <dc:contributor>Kamberović, Željko, 1968-</dc:contributor>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/bachelorThesis</dc:type>
</oai_dc:dc>
